srijeda, 26.12.2007. ♥

♥ Međunarodni božićni običaji

Danas Božić slave i mnogi nekršćani kao tradicijski obiteljski blagdan kada se daju i primaju prigodni darovi. Uz slavlje Božića razvili su se brojni običaji poput kićenja božićnog drvca na Badnjak, odlaska na misu polnoćku, pjevanje božićnih pjesama i darivanje.

U brojnim se zemljama božićni blagdani slave na drukčije načine. Baš kao što i Hrvatska ima svoje običaje i tradiciju, isto imaju i ostale zemlje. Spomenuti su neke od zanimljivijih i neobičnijih običaja vezanih uz božićno vrijeme.

U Japanu se slavi Božić po uzoru na zapadne zemlje, premda nisu kršćanska zemlja. Važniji blagdan od Božića jest Nova godina, a razlog za božićno slavlje jest službeni nacionalni praznik zbog rođendana trenutačnog cara Akihita 23. prosinca.
Na Tajvanu Božić je neslužbeno bio slavljen budući da je slučajno toga dana, 25. prosinca 1947. potpisan ustav Republike Kine koji se svake godine slavio kao nacionalni praznik. Od 2001. ukinut je taj praznik, ali se Božić ipak ponegdje neslužbeno slavi.
U Meksiku ljudi idu od vrata do vrata čestitajući (poput onih koji su posjetili malog Isusa), a katkad ih pozovu unutar domova gdje sudjeluju u razbijanju jedne vrste šarenog spremnika na užetu ispunjenog slatkišima -pińata.
U Venecueli se na Sveta tri kralja djeca bude i vide da nedostaje slama koju su ostavili pored kreveta noć prije, a na njezinu su mjestu darovi. Djeca vjeruju da su te darove ostavili mudraci i njihove deve. Ako imaju crnu mrlju na obrazu, to znači da ih je etiopski kralj Baltazar, jedan od mudraca, poljubio dok su spavali.
U Australiji i zemljama istog podneblja Božić se slavi usred ljeta zbog vremenske razlike između polutki.
U Finskoj se Djed Božićnjak naziva Joulupukki što prevedeno s finskog znači "božićna koza". Ime mu vjerojatno dolazi od stare tradicije kad su se ljudi odijevali u kozju kožu (nuuttipukkis) te kružili kućama jedući ostatke od božićnih jela.

♥ 11:51 ♥ komentari (5) ♥ printMeđunarodni božićni običaji

♥ Božićni Darivatelji ...

Božićni je običaj da se ljudi međusobno darivaju. Često su darovi pripisani liku zvanom Djed Božićnjak ili Djed Mraz. Također je znan i kao Father Christmas (anglosaksonsko područje), Weihnachtsmann (njemačko područje) ili pak sveti Nikola. U dosta se zemalja sveti Nikola i Djed Božićnjak/Mraz doživljavaju kao dvije različite osobe, poput u Hrvatskoj gdje je blagdan Svetog Nikole 6. prosinca kada djeca nalaze darove u svojim čizmama.

Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Djed Božićnjak/Mraz zapravo je varijacija nizozemske priče utemeljene na povijesnom liku svetog Nikole (Sinterklaas) koji je darivao 6. prosinca. U 19. stoljeću u Americi povezan je s Božićem te je s vremenom preimenovan u Djeda Božićnjaka - Santa Claus ili Saint Nick. Njemačko-američki crtač, Thomas Nast, nacrtao je lik modernog Djeda Božićnjaka 1863. koji je osamdesetih godina 19. stoljeća postao sve sličniji današnjem obličju, a dvadesetih godina 20. stoljeća korišten je u reklamiranju i oglašivanju. Uzor izgledu bio je ruski Djed Mraz (rus. 54 >@>7) crvenog kaputa, krznenih čizama i duge bijele brade, a također i biskupski izgled svetog Nikole.

Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Sveti Nikola, 16. stoljeće - Father Christmas, u prijevodu Božićni Otac, bio je Božićnjakov predak, prvi je put zabilježen u 15. stoljeću. Bio je povezivan s razveseljavanjem i pijanstvom. U viktorijanskoj Britaniji njegov je lik poprimio Božićnjakovo obličje.

U Italiji darove donose Babbo Natale koji je ekvivalentan Djedu Božićnjaku, a također i La Befana koja dolazi na Sveta tri kralja te daruje djecu. Priča govori da je La Befana trebala donijeti malome Isusu darove, ali se putem izgubila te sad donosi darove svoj djeci.

Postoje razne inačice priče o Djedu Božićnjaku. Priča donosi da živi na sjevernom polu zajedno sa svojom ženom, gospođom Božićnjak. Ondje postoje radionice u kojima vilenjaci izrađuju igračke, a potom ih na Badnju večer Djed ukrca u svoje saonice koje vuku sobovi (na čijem je čelu sob Rudolf koji svojim nosom osvjetljava put) te tako podijeli darove djeci svijeta, ulazeći u kuće kroz dimnjak. Često djeca ostavljaju mlijeko i kekse da bi ih Djed pojeo.

U latinskoj Americi pomiruje se religijska strana s globalizacijskom te priča donosi da Djed Božićnjak izrađuje igračke koje daje malome Isusu koji ih potom dijeli djeci.

Image Hosted by ImageShack.us


U hrvatskoj je tradiciji bilo da darove djeci donosi mali Isus, u sjevernijim je krajevima zvan i kao Isusek ili u pojedinim krajevima kontinentalne Hrvatske (u gotovo cijeloj Slavoniji, Baranji i Srijemu) zvan i njemačkom riječju Kristkindl (Christkindl). S vremenom, utjecajem globalizacije, darove je počeo donositi i Djed Mraz, odnosno Djed Božićnjak, ali se u dosta krajeva čuva izvorna tradicija maloga Isusa kao darivatelja.

♥ 11:42 ♥ komentari (3) ♥ printBožićni Darivatelji ...

♥ Božićno drvce - Ukrasi !

Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Povijest
Božićno drvce često se smatra kršćaniziranom poganskom tradicijom ukrašavanja i štovanja zimzelenog drveća za vrijeme zimskog solsticija. Ukrašavanje božićnog drvca kao i danas počelo je najvjerojatnije u Njemačkoj u 18. stoljeću, a potom se proširilo po svijetu. Brojni se gradovi i zemlje zalažu za prvenstvo u kićenju božićnog drvca, ali prava domovina ovog običaja nije poznata.

Postoji legenda koja govori da je u 7. stoljeću engleski propovjednik u Njemačku došao propovijedati i naviještati Evanđelje. Kako bi na najbolji način protumačio jedinstvo Svetoga Trojstva. koristio je sortu sjeverne bijele jele trokutastog oblika koja je simbolizirala Trojstvo. Obraćeni su pogani štovali to stablo, a dotad su vjerovali da je to jedna vrsta hrasta. U 12. stoljeću stabla su se vješala na strop gdje su visila naopačke simbolizirajući kršćanstvo. Druga legenda govori da je sam Martin Luther ukrasio božićno drvce početkom 16. stoljeća svjećicama.

Ukrašavanja i vrste
Božićna se drvca ukrašavaju svijećama, ukrasima, kuglicama i slasticama. Popularne su i tzv. lampice, malene raznobojne svjetiljke upravljane električnom strujom. Na vrhu božićnog drvca, najčešće jele, a katkad i bora ili smreke, postavlja se zvijezda repatica ili anđeo. Isprva su se drvca kitila prirodnim ukrasima - najčešće voćem i ručno izrađenim ukrasima. Poslije su se drvca kitila raznim ukrasima poput skupocjenih srebrnih niti, znakova prestiža, koje su poslije zamijenjene jeftinijim metalnim. Najpopularnije su kuglice koje dolaze u svim bojama i s raznim ukrasima.

Zbog ekoloških razloga, česti su apeli za umjetnim drvcima da bi se smanjila sječa stoljetnih stabala. Umjetna se drvca gotovo i ne razlikuju od pravih zbog modernih tehnologija izrade, a za razliku od prirodnih, mogu se svake godine iznova koristiti. Često dolaze i unaprijed ukrašena.

Osim umjetnih drvca koja teže biti jednaka prirodnima, postoje i brojna dizajnerska drvca različitih boja, a također i drvca koja rade na električnu struju kojima iglice mijenjaju boju okretanjem samog drvca. Ovaj je ukras (bio) vrlo popularan, ali nepažnjom se može uzrokovati požar, stoga se sve više ljudi zalaže za jednostavna božićna drvca ili pak samo grane koje ukrašavaju kuću i njezinu vanjsku stranu.

Božićni ukrasi
Osim tradicionalnog božićnog drvca, božićni su simboli i razne biljke poput božićne zvijezde, imele i božikovine. Čest je običaj poljupca ispod imele. Izrađuju se i božićni vijenci s ukrasima, napravljeni od zimzelenog bilja, s ukrasima od božikovine, vrpcama, kuglicama ili češerima.

Božićni vijenacU brojnim se zemljama i dvorišta te pročelja kuća ukrašavaju raznim svjetlima i figurama, a često i natpisima s dobrim željama, posebno na trgovima i javnim mjestima.

Vrlo je maštovito i ukrašavanje božićnih darova koji se umataju u razne ukrasne papire, a potom ukrase raznobojnim ukrasnim vrpcama (ger. mašna). Darovi se ostavljaju ispod božićnoga drvca, često s natpisom njegova primaoca. Uz darove, česte su i božićne čestitke.

Ispod drvca, osim darova, stavljaju se i jaslice, a često i božićna pšenica, posađena na blagdan Svete Lucije te razne figurice i ukrasi.

Prve jaslice napravio je sveti Franjo Asiški godine 1223. u prirodnoj veličini. Uglavnom uključuju staju, često s anđelom na krovu ili pričvršćenom zvijezdom repaticom, katkad i mahovinu, a od figura postavljeni su: Marija, Josip i mali Isus, često pastiri i sveta tri kralja, a redovno i domaće životinje - krave, koze, magarci, ovce itd. Isus je položen u jasle, staja je ispunjena slamom, a obično se rade od drva. Osim kao dio jaslica, mahovina je čest zaseban ukras ispod drvca, zajedno sa pšenicom.

♥ 11:35 ♥ komentari (1) ♥ printBožićno drvce - Ukrasi !

♥ B o ž i ć ...

Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Većina kršćanskih crkvi slavi ga 25. prosinca. Međutim, neke istočne crkve slave ga 7. siječnja, jer po Julijanskom kalendaru 25. prosinca pada na taj dan. Božić je u mnogim državama svijeta, tako i u Hrvatskoj, državni blagdan.

Božić spada, zajedno s Uskrsom i Duhovima, među tri najveća kršćanska blagdana. Božićno vrijeme traje od Božića pa do blagdana Krštenja Gospodinova, a to je uvijek nedjelja iza Svetih triju kraljeva.

Budući da u Novom zavjetu ne stoji kada se točno rodio Isus, prvi kršćani nisu slavili Božić, nego samo Uskrs. Božić se počeo slaviti u Rimu u 4. stoljeću (u izvorima dokazana godina 336.). Do danas nije jasno zašto se Božić slavi baš 25. prosinca. Prevladavajuće je mišljenje da se Božić počeo slaviti toga datuma zato što se toga datuma u tada još uvijek većinski poganskom Rimu slavilo rođenje boga Sunca (Nativitas Solis Invicti - Rođenje nepobjedivoga Sunca) pa je Crkva željeći potisnuti taj poganski blagdan tada počela slaviti rođenje Isusa Krista koji je Božansko Sunce s visine.

U ranom srednjem vijeku, Božić je bio zasjenjen blagdanom Sveta tri kralja, ali se poslije situacija promijenila. Četrdeset dana prije Božića nazivali su se "četrdeset dana svetog Martina", a počinjali su 11. studenog. Danas to razdoblje traje četiri tjedna i naziva se došašćem ili adventom (lat. adventus = dolazak). U Italiji su bivše saturnalijske svetkovine pretočene u adventske. Oko 12. stoljeća tradicije su se pomaknule na dvanaest božićnih dana (26. prosinca - 6. siječnja) o kojima i pjevaju brojne pjesme, česte u anglosaksonskom području. U Hrvatskoj se to razdoblje naziva dvanaestodnevnicom.

Slavljenje Božića bivalo je sve raširenije, organizirale su se gozbe, a često se na božićni dan jeo vepar. Engleski kralj Richard II. bio je domaćin božićne gozbe 1377. godine na kojoj se pojelo 28 volova i 300 ovaca. Postojalo je i posebno božićno pivo.

Također je postalo popularno pjevanje božićnih pjesama. Izvorno je to činila grupa pjevača i plesača sastavljena od predvodnika i plesača koji su bili zbor. I danas je često pjevanje pjesama koje čine tzv. čestitari. Blagdansko je raspoloženje bilo veselo, često se pilo i jelo te slavilo.

Na Novu godinu su se razmjenjivali darovi u Engleskoj. Kršćani su od davnina dan Isusova rođenja smatrali i početkom nove godine, a to je vrijedilo u gotovo čitavoj Europi. Osim činjenice da se Nova godina često naziva Mladi Božić ili Mali Božić, o tome govore i stihovi poznate hrvatske božićne pjesme Narodi nam se:

Narodi nam se kralj nebeski
Od Marije, čiste Djevice
Na tom mladom letu veselimo se
Mladoga Kralja mi molimo

1691. godine Crkva je prihvatila 1. siječnja kao početak nove godine i sam blagdan Nove godine.

Od reformacije do danas
Protestanti su osudili božićno slavlje. 1647. engleski su puritanci zabranili Božić u Engleskoj, a zabrana je nakon desetljeća ukinuta, ali su se svejedno mnogi protivili njegovu slavljenju. Istodobno se u kolonijaliziranoj Americi proširilo slavljenje Božića. U 19. stoljeću Britanci su oživljavali taj blagdan, a tome je pridonijela i objavljena knjiga Božićna priča Charlesa Dickensa. Isto se činilo i u Americi gdje su doseljeni Europljani širili kontinentalne božićne tradicije, posebno njemačke.

Poslije se Božić proširio i na ostale dijelove svijeta. Za razliku od navedenih anglosaksonskih područja, u kontinentalnoj su Europi tradicije ostale gotovo netaknute te je slavljenje Božića postalo stoljetnom tradicijom.

Danas su sve češće kritike (ne samo od vjerskih zajednica) da je Božić potpuno komercijaliziran tako da se izgubio njegov pravi smisao. Mnogi više i ne znaju što se zapravo na Božić slavi nego ga povezuju isključivo s borom i darovima. Božićna poruka da je Bog postao čovjekom da nas spasi te se kao dijete rodio u staji jer za njega nije bilo mjesta u svratištu kao da je u drugom planu iza potrošačke groznice.

Isusovo rodenje
Prema Bibliji Isusa, Božjeg sina, rodila je Djevica Marija, uz pomoć svoga zaručnika Josipa u gradu Betlehemu. Car August zapovjedio je popisivanje stanovništva te su Josip i Marija krenuli na put. Zbog gužvi nisu mogli naći mjesto u svratištima te su na posljetku završili u stali, okruženi domaćim životinjama gdje se Isus rodio.

Anđeli su pastirima dojavili vijest o Isusovu rođenju te su prvi vidjeli dijete. Poslije je zvijezda repatica dovela sveta tri kralja do Isusa.

Prizor u brojnim prikazima i umjetničkim djelima uključuje svetu obitelj, tri kralja (mudraca) - Baltazara, Melkiora i Gašpara koji su Isusu donijeli darove - zlato, tamjan i smirnu. Često se prave i jaslice koje uključuju figurice navedenih osoba, zajedno sa životinjama i stajom. Prve je jaslice napravio sveti Franjo Asiški 1223. godine u prirodnoj veličini.

Prikaz rođenja Isusova po Lukinu Evanđelju (1-2):

U one dane izađe naredba cara Augusta da se provede popis svega svijeta. Bijaše to prvi popis izvršen za Kvirinijeva upravljanja Sirijom. Svi su išli na popis, svaki u svoj grad. Tako i Josip, budući da je bio iz doma i loze Davidove, uziđe iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju - u grad Davidov, koji se zove Betlehem - da se podvrgne popisu zajedno sa svojom zaručnicom Marijom koja bijaše trudna. I dok su bili ondje, navršilo joj se vrijeme da rodi. I porodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratištu.

♥ 11:17 ♥ komentari (0) ♥ printB o ž i ć ...

nedjelja, 23.12.2007. ♥

♥ Ipak je to ljubav - nasilje nad zenama...


Image and video hosting by TinyPic

‘Razmislite, pa to je brak… trebate pretrpjeti, probati, možda je to zato što pije, pa tu su djeca, žena je ta koja treba trpjeti, udovoljiti’ - kvazireligiozno župnici pravdaju zlostavljanje.
Katolička crkva u Hrvatskoj ima prilično tolerancije kad je u pitanju zlostavljanje žena u obitelji, pokazalo je istražje doktorice teologije časne sestre Rebeke Anić iz reda Školskih sestara franjevki, piše Jutarnji list.
Crkva nema nikakve mehanizme za zaštitu zlostavljanih žena i majki; štoviše, župnici svojom pasivnošću staju na stranu nasilnika, nagovarajući žene da trpe i prešućuju svoje patnje u obitelji.

“Ipak razmisli malo, pa to je brak… Trebate pretrpjeti, probati, on je imao problema, ovakvih, onakvih, pa možda je to zato što pije, pa tu su djeca, pa nemojte, vi ste ta koja trebate to trpjeti, izdržati… nemoj, probaj, žena je ta koja treba pretrpjeti, udovoljiti…”, savjeti su župnika koje je u zborniku Nasilje nad ženama objavila časna sestra Rebeka Anić, zamjenica ravnatelja Franjevačkog instituta za kulturu mira.

Ona je za potrebe svog istraživanja razgovarala s 21 djelatnicom/volonterkom crkvenih (uglavnom Caritasovih) i nevladinih udruga te s 14 žena žrtava obiteljskog nasilja u pet gradova u različitim krajevima Hrvatske. Većina žena koje su sudjelovale u istraživanju su vjernice i aktivno sudjeluju u crkvenom životu, ali nisu pomoć pronašle u Crkvi.

Kako bi dobila što konkretnije odgovore kako crkvene ustanove pomažu žrtvama obiteljskog nasilja, poslala je upitnike svim biskupijama. Odgovore je dobila od svih, osim od Krčke biskupije, čiji je biskup Valter Župan, da paradoks bude veći, predsjednik Vijeća za obitelj Biskupske konferencije. “U okviru Crkve u Hrvatskoj postoje samo dva savjetovališta za žrtve obiteljskog nasilja: jedno u Zagrebačkoj nadbiskupiji i jedno u Đakovačko-srijemskoj biskupiji. Postoji osam kuća za žrtve obiteljskog nasilja”, kaže Rebeka Anić.

Crkvu bi trebao zabrinuti strah žena da će biti odbačene i osuđivane u crkvenoj zajednici jer “ne znaju dovoljno trpjeti”, kaže sestra Rebeka. U teološkoj literaturi u Hrvatskoj tema obiteljskog nasilja posve je zanemarena, pa svećenici preporučuju ostanak u braku bez obzira na zlostavljanje. Tako je jednoj ženi mladi svećenik rekao da suprugu zlostavljaču “mora dati šansu jer je grijeh razvesti se”.

“Pastoralni djelatnici ili ne znaju ili zlostavljanim ženama prešućuju da crkveni zakonik dopušta bračnim parovima rastavu uz trajanje ženidbene veze. Rastavljeni supruzi nakon rastave, ako nisu ušli u novu vezu, nisu u grešnom stanju”, kaže sestra Rebeka. “To ukazuje na potrebu da Crkva jasnije istakne da se ni institucija braka ne može čuvati pod svaku cijenu: pod cijenu života pojedinih članova obitelji”, kaže sestra franjevka.

“Obiteljsko nasilje u Crkvi u Hrvatskoj nije uočeno kao jedan od prijepora od kojih trpe članovi obitelji i stoga nije postalo pastoralno-teološkom temom. Savjeti koji se daju ženama žrtvama obiteljskog nasilja (da izdrže još malo, da trpe) pokazuju da se ne poznaje dinamika zlostavljanja u obitelji te da se time nepravedno religiozno opravdava i osmišljava patnja koja nema smisla i samo podržava kružni tok nasilja i patnje, umjesto da se žene ohrabri da se nasilju usprotive”, kaže sestra Rebeka. Mnoge vjernice žrtve zlostavljanja uvjerene su, naime, da njihove patnje, po uzoru na samoga Krista, imaju neki, za njih naravno nevidljiv i nedokučiv smisao. “Pa vidiš li ti, Bože, što ja trpim? Isuse i ti si trpio. Što da radim?”, vapila je jedna od sugovornica.

Sestra Anić navodi i primjere “recepata za spašavanje braka”, među kojima je onaj s dodatnim rađanjem djece - najpogubniji. “Mnoge žene svjedoče da su ih muževi počeli tući upravo tijekom prve trudnoće, odnosno da su ih tukli bez obzira na trudnoću”, kaže sestra Anić.

Sestra franjevka upozorava da je u Hrvatskoj još prisutna odavno napuštena postavka o ženi kao nepotpunoj slici Božjoj, tj. kao o biću manje vrijednom od muškarca. “Potrebno bi bilo uložiti dodatne napore u tumačenju da su i žena i muškarac jednako slike Božje”, rekla je sestra Rebeka Jutarnjem, upozoravajući da je u katoličkoj literaturi u Hrvatskoj do Drugog vatikanskog koncila bio prisutan stav koji kaže da “u obitelji ne može vladati potpuna jednakost između muža i žene jer obitelj ne može imati dvije jednake glave” te da je “muž glava obitelji i njemu pripada vlast u obitelji. On se skrbi za uzdržavanje. Žena je srce obitelji i ima biti mužu podložna. Pokoravajući se mužu, ona se pokorava Bogu (muž je zamjenik Božji), no on tu vlast ne smije zlorabiti.”

♥ 01:04 ♥ komentari (4) ♥ printIpak je to ljubav - nasilje nad zenama...

♥ Evo me opet...

Konacno se i ja javljam nakon nekog vremena! Prosli su dani ispita, usmenih i kolokvija... konacno idemo na zasluzeni odmor!
Ali da ne bude sve jednolicno, ekipica s faksa se pobrinula da se nastavimo druziti i kada nema predavanja.

Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Bas sam danas bila vani s deckom, frendicom i njenim deckom. Vecer je pocela jednolicno, prvo su pocele padati sale sa svih strana, a onda su se oni sjetili kako je Zvoncica (to bih bila JA) razigrano i nepokvareno dijete.
Zakljucili su da svakome vjerujem i da je za mene svijet jedno savrseno mjesto gdje su svi ljudi sretni u zajednistvu, gdje nema zla i pokvarenosti...
Zatim se moj Zvonko sjetio kako mi se par puta svijet rusio...
Nasmijao se i rekao Fridi i Zeljku, da mi jos ni dan danas ne moze dokazati da ljudi i nisu bas pretjerano dobri i da neki samo gledaju kako da ti smjeste kako bi preko tebe i tvoje nevolje oni bolje prosli, ali ja naravno ne vjerujem.

Zar stvarno ima takvih ljudi!? Osoba koji ti budu prijatelji, kojima se povjeravas, koji znaju vecinu (ako ne i sve tvoje tajne), osobe s kojima si djelila dobro i zlo? Nazalost, moram odgovoriti da to iz osobnog iskustva moram potvrditi... Imas prijateljicu (prijatelja) koji je s tobom kad mu treba tvoja pomoc, kad mu treba tvoja utjeha i kad mu treba netko s kim bi provodio slobodno vrijeme... A ista ta osoba ne postoji kada tebi treba rame za plakanje, topla rijec, netko s kim ces provesti slobodno vrijeme ili kad ti treba samo prijatelj....
Iako sam se 100 put opekla, iako me puuno ljudi razocaralo, iako znam kakvi su neki ljudi, ja si ipak ne mogu pomoci...
Sta bas moram svakome iznova poklanjati svoje prijateljstvo, iako znam da to ta osoba ne zasluzuje, iako znam da ce me opet povrijediti?
Koliko god ljudi govorili da je oprastanje vrlina i da treba znati oprastati, kako to da nitko ne spominje da treba prestati raditi budalu od drugih? Zasto uvijek iznova davati oprost, pokusavati iznova kada svaki put zavrsis povrijeden? Odgovor je uvijek isti: Jer je prastati Bozanski.
Medutim, koliko god to bozanski bilo, to ne predstavlja utjehu kad ti prijatelj zabije noz u leda...

♥ 00:17 ♥ komentari (0) ♥ printEvo me opet...

ponedjeljak, 10.12.2007. ♥

♥ Horoskop - što ljuti pojedine znakove?

Kopala ja malo po internetu i nasla neke vrijedne podatke... Ako ste u vezi ili tek trebate uci u vezu saznajte sto smeta pojedinom znaku horoskopa.
Nemojte ovo shvatiti kao 100%-tne istinite tvrdnje! Shvatite ovo kao dozicu humora!

Ovan - Najviše ga živcira ono što usporava ili koči njegove inicijative. Osobe ili stvari koje se nađu između neke njegove ideje i njenog istodobnog provođenja u djelo ili one koje mu oduzimaju moć odlučivanja. Smetaju ga svi koji su spori, oni kojima treba "sto godina" da donesu neku odluku i općenito sve što na kušnju stavlja njegovo strpljenje.

Ključ: Iako zna biti vrlo žestok i neugodan, na svu sreću njegova ljutnja kratko traje.

Kako ga smiriti: Odvucite mu pažnju nekom novom idejom ili projektom kojem se može posvetiti. Pomozite mu da nešto obavi u rekordnom roku. No prije pružanja bilo kakve pomoći najpametnije je pričekati da barem malo ispuca svoju ljutnju


Bik - Biku ćete mahnuti crvenom krpom ispred nosa ukoliko ga navedete da pomisli kako mu želite izmusti neku paru ili pak ukoliko ga optužite da je škrtica. Ljuti ga i gubitak nekog predmeta ili vlasništva kao i kontrole nad situacijom. Partner koji ne cijeni umjetnost, dobru kuhinju ili prirodu također ga može izbaciti iz takta, kao i netko tko se tom istom partneru previše divi ili mu poklanja previše pažnje.

Ključ: Ima izvrsnu memoriju i držat će vam lekcije zbog događaja iz pretpovijesti. Ukoliko ste samo jednom naljutili Bika, to će vam nabijati na nos sljedećih nekoliko desetljeća.

Kako ga smiriti: Pozovite ga na večeru ili mu pošaljite buket cvijeća s malim pisamcem isprike. Ili ga pitajte za savjet u vezi s nekim obiteljskim ili financijskim problemom. Recite mu da jedina osoba u koju imate povjerenja. Na to uvijek pada.


Blizanci - Iritira ga nemogućnost brbljanja, komentiranja, zafrkavanja. Također i obaveza da cijelu večer sjedi u dosadnom društvu. Osjećaj da su drugi otkrili da o nekoj temi nema pojma. Lekcije tipa "to tek trebaš naučiti" ili "još trebaš napredovati". Kritike njegove dezorganiziranosti ili kašnjenja. Zabrana izlazaka i sve vrste ograničenja.

Ključ: Nemojte se nikada prepucavati s jednim Blizancem čak i ako vam se čini da se šali - kad je ljut može biti strašno sarkastičan, ponekad čak i okrutan.

Kako ga smiriti: Složite se sa svim njegovim idejama ili prijedlozima ili mu recite da ga čeka neko iznenađenje. Ispričajte mu bilo kakav vic (dolaze u obzir i oni najgluplji), ili pak neku bizarnu priču. Pozovite ga na neki kulturni događaj u bližoj budućnosti.


Rak - Mrzi osjećaj zanemarenosti, izostavljenosti, izolacije - općenito rečeno sve situacije u kojima se osjeća zapostavljenim. Strašno ga nerviraju i osobe koje kritiziraju njegov dom ili njegovu figuru, kao i svi koji ga zafrkavaju. Osjećaj da ga netko želi prevesti žedna preko vode ili iskoristiti za svoje ciljeve. Nezahvalnost.

Ključ: Raku dugo treba da se naljuti, ali kada se to jednom dogodi zna se mrgoditi i biti hladan poput sante leda.

Kako ga smiriti: Mazite ga i ugađajte mu na sve moguće načine. Poklonite mu vrlo osoban poklon. Možete mu i nabiti osjećaj krivnje zato što vas je ražalostio; ili ga pak zamolite za oprost, mada i vi i on znate da je u krivu.


Lav - Što ne podnosi? Kad se pod sumnju stavlja njegova vrijednost ili pak pokušaji da ga se liši prestiža. Kada ga optužite za nedostatak hrabrosti ili pak za egocentričnost ili ako ne znate cijeniti njegovu gostoljubivost. Nedostatak divljenja za predmete kupljene prilikom njegovih shopping izleta kao i odbijanje da vam plati piće ili večeru ili vaš poziv da učinite isto.

Ključ: Lavlja srdžba, iako podsjeća na riku, rijetko prelazi dopuštene granice. Uostalom, svi se velikani brzo umore od svađa.

Kako ga smiriti: Objavite mu kako poznajete barem desetak osoba koje su mu strašno zavidne. Poklonite mu nešto skupo. Pitajte ga za savjet u vezi s nekom važnom kupovinom.


Djevica - Ono što nju ljuti je rasipanje novaca, vremena i energije. Na njene živce loše utječe i više vrsta ljudi - osobe koje su zbunjene ili cendrave, one koje se izgube u čaši vode, one koje si previše dopuštaju itd. Situacije u kojima se osjeća obaveznom da ispravlja tuđe pogreške. Neurednost ili sve vrste dezorganiziranosti.

Ključ: Nemojte podcjenjivati srdžbu jedne Djevice: stalno će vam držati prodike, nabijajući vam na nos sve vaše pogreške bez mogućnosti ispravka. Njene lekcije uzmite kao pametne savjete i zbrišite na svjež zrak.

Kako je smiriti: Dajte joj da radi nešto praktično ili korisno kao što je kuhanje, pranje, brisanje prašine, pospremanje. Kupite joj novi kućanski uređaj ili neku zanimaciju po "uradi sam" načelu. Obećajte joj da ćete poraditi na vlastitim greškama.


Vaga - Ne podnosi bučne, razuzdane i nametljive osobe. Grozno je nerviraju kritike na račun njenog dobrog ukusa ili poštenja. Neodgojena djeca i njihovi roditelji kao i svi oni koji su prepotentni, arogantni i umišljeni ili oni koji joj pokušavaju prodati rog za svijeću. Nepravednosti svake vrste.

Ključ: Vage srdžba neće izbaciti iz takta, no znaju biti vrlo oštre, a njihovi ledeni udarci riječima ozbiljno će se odraziti na vaš osjećaj samopoštovanja.

Kako je smiriti: Poklonite joj neki antikni sat rijetku knjigu ili skupu kozmetiku. Pozovite je na neki otmjeni izlazak ili joj nabavite ulaznicu za koncert koji je mjesecima unaprijed rasprodan. Upitajte je za tajnu njene elegancije.


Škorpion - Kada je zelen od bijesa? Kada ga otrgnete od njegovih dubokih razmišljanja, kada pred njega postavite previše zahtjeva, kada ga tražite da vam otkriva tajne, kada u njegovog partnera buljite duže od dvije milisekunde, kada mu partner priča o svojim bivšim vezama kada mu pred nosom otmete simpatiju.

Ključ: Čuvajte se škorpionske srdžbe: ne samo da je žestoka, nego može doći i kao grom iz vedra neba i sručiti se na vas kada to najmanje očekujete.

Kako ga smiriti: Dajte mu za pravo (a onda napravite po svojemu). Poklonite mu neki SF-strip ili posudite neki horor film za video. Ako ste mu partner, dobar seks uvijek pali.


Strijelac - Mrzi sve što ga sputava u fizičkom kretanju i duhovnom napredovanju. Beskrupulozni tipovi, bolesti koje ga bacaju u krevet, ljudi koji mu govore da je idealist i da će se razočarati - sve mu to pije živce. Pokvarenjaci, nepoštenjaci, svi koji rade greške zbog ljenosti ili neznanja.

Ključ: Iako brzo plane, i u toj svojoj ljutnji pokušava baratati nekim argumentima, iako prilično šupljim.

Kako ga smiriti: Pozovite ga na vožnju motorom. Poklonite mu malog psića ili macu. Predložite mu da prikupi sredstva u nekoj humanitarnoj akciji.


Jarac - Prezire sve koji govore ili djeluju kada ne treba, sve koji su površni ili nesposobni, koji se ističu ili prenemažu, sve što je beskorisno, zbrkano ili nepotrebno komplicirano. Nerviraju ga i oni koji od njega odmah zahtijevaju odgovor ili koji ga požuruju, koji ga uzimaju zdravo za gotovo, oni koji mu postavljaju nepotrebne prepreke

Ključ: Teško ga je naljutiti, no ako u tome uspijete, morat ćete biti oboružani velikom dozom samopouzdanja - inače ćete osjetiti kako vas njegov prezir pretvara u nešto manje od makova zrna.

Kako ga smiriti: Gledajte ga u oči i recite mu istinu. Napišite mu pismo isprike, čak i ako smatrate da ste u pravu. Obećajte da ćete o svemu dobro promisliti. Pozovite ga na planinarenje ili na partiju šaha.

Vodenjak - Ljute ga svi koji su kruti i uskogrudni, koji preziru humanost i toleranciju, oni koji pod svaku cijenu žele biti u pravu ili mu nameću osjećaj obaveze. Idu mu na živce oni koji ne žele naučiti baš ništa o Internetu ili informatici.

Ključ: Ne očekujte da će Vodenjak biti ustrajan u svojoj ljutnji. Jednom kad ga srdžba prođe, vrlo je vjerojatno da se neće uopće sjećati zbog čega se uopće naljutio.

Kako ga smiriti: Uključite ga u neki humanitarni ili mirovni projekt. Poklonite mu neki posljednji hit moderne tehnologije. Organizirajte tulum za njega i cijelo njegovo društvo. Pozovite ga na večeru u neki egzotični restoran.


Ribe - Mrzi se osjećati zapostavljenom ili doživjeti bezosjećajnost svake vrste. Ljuti se i ako ružno govorite o članovima njene obitelji ili ako je zamolite da zašuti. Ukoliko ste joj partner, ne piše vam se dobro ako zaboravite godišnjicu braka ili početka veze ili pak ako joj prigovarate što je to isto zaboravila ona.

Ključ: Ne dajte se zavarati njenim dobroćudnim izrazom lica - ukoliko se naljuti, svađat će se satima sa svima i to do iznemoglosti.

Kako je smiriti: Kažite joj da ne možete živjeti bez nje. Odvedite je na ples. Poklonite joj CD etno glazbe ili joj napišite pjesmu. Strpljivo čekajte da završi svoje jadikovanje.


♥ 19:48 ♥ komentari (1) ♥ printHoroskop - što ljuti pojedine znakove?

♥ Moji NAJ film II. ... Step Up ...

Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Nakon plesnih drama i mjuzikala 80-ih poput Prljavog plesa, Groznice subotnje večeri, Briljantina, Flesh dance-a, zatim nešto novijeg Center Stage-a, Save the last Dance i Honey u naša kina je dosla legendarna kombinacija svih navedenih filmova Step up.



Zamislite kombinaciju zvukova hip-hopa i klasične glazbe, ritam i pokreti break dancea u kombinaciji s baletom, a to su samo neke odrednice ove plesne drame koje ju čine doista posebnom.



Svi zaslužujemo novu priliku da bismo ostvarili svoje snove i želje. Nažalost, neki dobiju samo jednu prilku. Tyler Gage(Channing Tatum) mladi je buntovnik iz siromašnog djela Baltimorea i nikada nije ni sanjao da bi njegova budućnost mogla biti u plesu. No, igrom (nesretnog) slučaja Tyler dolazi u umjetničku školu Maryland gdje odrađuje kaznu. Tyler odmah primjećuje prelijepu talentiranu školsku primabalerinu Noru (Jenna Dewan) koja očajnički traži novog plesnog partnera. Nora odlučuje riskirati s Tylerom makar su njih dvoje potpuno različiti.

Tyler nije imao lagodan život, i ne zna kako nešto željeti, kako se izboriti za vlastiti cilj, dok Nora zna jedino to - boriti se za svoje želje i snove. To u njemu probudi želju da otkrije ono što doista želi od života i krene ostvariti svoj cilj, a zauzvrat on njoj pokaže kako da se opusti i uživa u životu.

Zanimljivosti o glumcima:

Tatum nije profesionalni plesač, te je zbog toga morao proći intenzivan trening s hip hop koreografom Jamalom Simsom. Tatum je izjavio kako je cijeli proces bio mnogo zahtjevniji nego što je zamišljao, jer plesanje prema osjećaju sasvim je različito od pravog uvježbavanja plesne točke.
Jamal Sims: "Bilo je to nevjerojatno iskustvo, jer Channing nikad u životu nije bio ni na jednom satu plesa, a takav je upravo i Tyler! Kadkad je samoukost prednost, jer ako nemate nikakve naobrazbe samo se prepustite instinktu i stvari vam dođu prirodno."

Drew Sidora, u filmu Lucy, ima ulogu najbolje Norine prijateljice, inače piše tekstove, pjeva, pleše, glumi. Od svoje 4. godine pleše, a moderan je ples učila kod Tonyja Dyera. U filmu Step Up, ostala je zapažena, s mnogim pohvalama kritičara.




♥ 18:04 ♥ komentari (3) ♥ printMoji NAJ film II. ... Step Up ...

♥ Moji NAJ film... Ponos i predrasude...

Najdrazi film mi je "Ponos i predrasude", nastao prema istoimenom romanu Jane Austen.

Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Obitelj Bennet, otac (Donald Sutherland) i majka (Brenda Blethyn) su u velikom poslu: treba udati svojih petero kćeri i materijalno osigurati obitelj. Počinje se od najstarije kćeri, Jane (Rosamund Pike) za koju se treba oženiti imućni Bingley (Simon Woods). Par se uskoro i zaljubljuje, a Bingleyev prijatelj, suzdržani Darcy (Matthew MacFadyen) mogao bi biti suprug slijedećoj kćeri, tvrdoglavoj Elizabeth (Keira Knightley). No, izgleda da se Darcy i Elizabeth ne vole, a ni od planiranog vjenčanja Jane i Bingleyja neće biti ništa, za što bi mogao biti odgovoran baš Darcy.

Darcyjev prijatelj iz djetinjstva, šarmantni časnik Wickham (Rupert Friend) priča kako ga je Darcy u mladosti prevario te bi upravo on mogao zamijeniti Darcyja u Elizabethinom srcu. No stvari nisu baš takve kakvima se čine..

Free Image Hosting at www.ImageShack.us

'Ponos i predrasude' nazivaju i majkom svih romantičnih komedija - s pravom, jer priča ovog klasika Jane Austen služi kao inspiracija za mnoge filmove tog žanra, a najpoznatiji suvremeni primjer je 'Dnevnik Bridget Jones', tom linijom dolazimo i do zanimljivosti da je Bridgetinog muškarca iz snova, njenog 'Darcyja', glumio Colin Firth, koji se proslavio upravo ulogom Darcyja u BBC-evoj TV ekranizaciji iz 1995., kada je ušao u kolektivnu podsvijest mnogih gledateljica. Od igranih filmova valja spomenuti nedavnu bolivudsku verziju, 'Bride and Prejudice'.



Jedna od obožavateljica Jane Austen je i glumica Emma Thompson, koja je glumila i pisala scenarij u Ang Leejevoj ekranizaciji 'Razuma i osjećaja'. U ovoj verziji 'Ponosa i predrasuda' , Emma je samo nepotpisana suradnica na scenariju, a adaptacija se trudi zadržati težište na ljubavnoj priči Elizabeth i Darcyja, stavljajući ostale podzaplete u drugi plan.



Glavna zvijezda filma je Keira Knightley koja zrači svojim mladenačkim šarmom. Kod Jane Austen muškarci u bračnim spletkama najčešće ispadnu smiješni, a u ovoj verziji Darcy (Matthew MacFadyen) je tako visok i stasit da je po jednoj kritičarki prikazan poput Minotaura, a posebnu toplinu filmu daje i ostarjeli Donald Sutherland, kao nježni otac.

Velik je trud uložen u realističnost ekranizacije, zadržana je socijalna satira prikazana u romanu, a život na seoskom imanju prikazan je i uz svoje blatnjave detalje. Čak je u jednoj sceni prikazana i pozadina jednog prasca uz svu njegovu opremu.. zbog čega je s protestom reagiralo i Društvo Jane Austen!



Najveća buka i panika digla se oko završnog poljupca Elizabeth i Darcyja, kojeg nema u izvornoj verziji koju smo gledali u hrvatskim kinima, ali je zato prisutan u američkoj verziji – oni ipak ne mogu bez osnovnog sastojka svakog hepienda u romantičnoj komediji!




♥ 17:43 ♥ komentari (1) ♥ printMoji NAJ film... Ponos i predrasude...

srijeda, 05.12.2007. ♥

♥ Never had a dream come true...



Pjesma mi se oduvijek svidala, a kako sam konacno nasla i spot odlucila sam ju staviti na blog. Pjesma je super, ali ni atmosfera nije losa.
A uskoro ce i novogodisnji praznici. Mozda i koja pahulja snijega zaluta do nas...

♥ 19:00 ♥ komentari (1) ♥ printNever had a dream come true...

♥ Ah, ta ljubav!!

Image Hosted by ImageShack.us
By zvoncica22

Uskoro ce vrijeme blagdana i veselog raspolozenja. Uveselite voljenu osobu rijecju "Volim te" na nekom od ovih stranih jezika.

Afrikaans - Ek het jou lief
Albanian - Te dua
Arabic - Ana behibak (to male)
Arabic - Ana behibek (to female)
Armenian - Yes kez sirumen
Bambara - M'bi fe
Bangla - Aamee tuma ke bhalo baashi
Belarusian - Ya tabe kahayu
Bisaya - Nahigugma ako kanimo
Bulgarian - Obicham te
Cambodian - Bung Srorlagn Oun (to female)
Cambodian - Oun Srorlagn Bung (to male)
Cantonese/Chinese - Ngo oiy ney a
Catalan - T'estimo
Cheyenne - Ne mohotatse
Chichewa - Ndimakukonda
Corsican - Ti tengu caru (to male)
Creol - Mi aime jou
Croatian - Volim te
Czech - Miluji te
Danish - Jeg Elsker Dig
Dutch - Ik hou van jou
English - I love you
Esperanto - Mi amas vin
Estonian - Ma armastan sind
Ethiopian - Ewedishalehu : male/female to female
Ethiopian -Ewedihalehu: male/female to male.
Faroese - Eg elski teg
Farsi - Doset daram
Filipino - Mahal kita
Finnish - Mina rakastan sinua
French - Je t'aime, Je t'adore
Gaelic - Ta gra agam ort
Georgian - Mikvarhar
German -Ich liebe dich
Greek - S'agapo
Gujarati - Hu tumney prem karu chu
Hiligaynon - Palangga ko ikaw
Hawaiian - Aloha wau ia oi
Hebrew - Ani ohev otah (to female)
Hebrew - Ani ohev et otha (to male)
Hiligaynon - Guina higugma ko ikaw
Hindi - Hum Tumhe Pyar Karte hai
Hmong - Kuv hlub koj
Hopi - Nu' umi unangwa'ta
Hungarian - Szeretlek
Icelandic - Eg elska tig
Ilonggo - Palangga ko ikaw
Indonesian - Saya cinta padamu
Inuit - Negligevapse
Irish - Taim i' ngra leat
Italian - Ti amo







♥ 16:05 ♥ komentari (1) ♥ printAh, ta ljubav!!

♥ Dragi ljudi!

Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Dragi prijatelji, prijateljice, kolege, kolegice i ostalo pucanstvo!

Htjela bih vam se zahvaliti sto ste ovaj blog otvorili tristotinjak i nesto puta! Nadam se da vam se sadrzaj ovog bloga dopada. Slobodno ostavite i koji dobronamjeran komentar, savjet ili opasku. Svaki vas savjet bit ce dobrodosao.
Samo molim vas imajte na umu da je ovo moj prvi blog i da kao "blogerica" nemam bas nikakvog iskustva.

Ovaj blog je prvenstveno nastao kao projekt iz kolegija Elektronicko poslovanje kod predavaca prof. dr. sc. Dragana Cisica s Pomorskog fakulteta u Rijeci. Prilikom pocetka pisanja postova za blog, moram priznati da mi nijedna normalna zamisao nije padala na pamet, medutim, kako je moj blogic postajao sve "stariji i stariji" ideje su se jednostavno pocele nizati jedna za drugom.

Svjesna sam da ovaj blog nije savrsen, pa vas zbog toga molim da ga uz vasu pomoc ucinim jos boljim! Iskreno HVALA svima!!

Vasa
Zvoncica

♥ 15:21 ♥ komentari (1) ♥ printDragi ljudi!

utorak, 04.12.2007. ♥

♥ Ajoj, ajoj!!!!

Evo ja malo "surfala" po netu i naisla na ovo. U normalnim okolnostima nikad ne bi stavila na svoj blog ovakvu vrstu muzike, ali OVO STVARNO MORATE POGLEDATI! Komentare i ostalo prepustam gledateljima. Slobodno napisite svoje dojmove.


Azis - Zabravi Me


Azis


♥ 20:47 ♥ komentari (2) ♥ printAjoj, ajoj!!!!

♥ Održana Svečana sjednica Fakulteta

Kako studiram na Pomorskom Fakultetu u Rijeci, bilo bi red da i napisem nesto o toj ustanovi. Slijedi clanak...

Tom je prigodom u petak, 17. prosinca 2004. održana svečana sjednica na kojoj se, osim obilježavanja visoke obljetnice, predstavilo i dva vrijedna godišnjaka: 18. broj časopisa Pomorstvo, izdanje Pomorskog fakulteta u Rijeci i 41. broj Pomorskog zbornika, izdanje Društva za proučavanje i unapređenje pomorstva Hrvatske.

U odsustvu dekana prof.dr.sc. Pavla Komadine, sjednicu je vodio prof.dr.sc. Čedomir Dundović, prodekan za nastavu. U svom je izlaganju upoznao prisutne s bogatom poviješću Fakulteta:

- 1949. - Osnovana je Viša pomorska škola s pomorsko-nautičkim, brodostrojarskim i pomorsko-ekonomski smjerom;

- 1956. - Visoka pomorska škola seli u zgradu Nautičke akademije i otvara se Radio-telegrafski studij;

- 1960. godine dolaze prvi strani studenti i Visoka pomorska škola dobiva međunarodni karakter;

- 1964. - Osnovan je Zavod za pomorsku navigaciju i pogon broda te su formirani Lučko-transportni odjel i Odjel za navigaciju i sigurnost plovidbe;

- 1968. - osnovan je Međufakultetski studij brodostrojarske i nautičke struke i omogućen je upis u izvanredni studij za stjecanje zvanja diplomiranog inženjera;

- 1978. - Osnovan je Fakultet za pomorstvo i saobraćaj te je postao članicom Sveučilišta u Rijeci. Prema usvojenoj STCW 1978. konvenciji počinju se organizirati i tečajevi izobrazbe za stjecanje posebnih ovlaštenja;

- 1998. - Ustrojene su dvije ustanove: Visoka pomorska škola i Odjel za pomorstvo Sveučilišta u Rijeci;

- 1999. – Svečano je obilježena 50-ta obljetnica postojanja;

- Listopad 2001 - učilištu se vraća stari naziv Pomorski fakultet u Rijeci pod kojim i danas djeluje.

Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Prof.dr.sc. Čedomir Dundović

Izv.prof.dr.sc. Dragan Čišić, prodekan za znanstveno-istraživačku djelatnost dao je kratki osvrt na znanstveno-istraživački rad. Trenutno su u izradi četiri projekta, a bogata je i međunarodna suradnja. Poseban naglasak dat je na međunarodnu razmjenu profesora, ali i studenata koja je ovoj godini bila značajna.

Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Izv.prof.dr.sc. Dragan Čišić

Sve je prisutne na trenutak u povijest vratio umirovljeni prof.dr.sc. Josip Kirinčić, student prve generacije upisane 1949. godine i rado se sjetio početaka djelovanja Fakulteta. Profesor Kirinčić prvi je diplomant na našoj Ustanovi, a također je i prvi doktorant iz područja brodskog strojarstva.

Free Image Hosting at www.ImageShack.us
prof.dr.sc. Josip Kirinčić - student prve generacije upisane 1949. godine

Tijekom svečane sjednice predstavljeni su časopis Pomorstvo i Zbornik radova.

Glavni urednik Pomorstva prof.dr.sc. Serđo Kos naveo je svih 19 ovogodišnjih radova te se zahvalio svima koji su surađivali i dali svoj doprinos u novom 18. broju.

Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Prof.dr.sc. Serđo Kos, glavni urednik časopisa Pomorstvo

Prof.dr.sc. Blanka Kesić, predsjednica Društva za proučavanje i unapređenje pomorstva Hrvatske, koji je izdavač Pomorskog zbornika, predstavila je Društvo kao i njegove planove za novu 2005. godinu, a glavni urednik prof. Miodrag Milošević predstavio je 41. broj u kojem je objavljeno 25 radova.

Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Prof.dr.sc. Blanka Kesić, predsjednica Društva za proučavanje i unapređenje pomorstva Hrvatske

Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Miodrag Milošević, prof. - glavni urednik Pomorskog zbornika

55. obljetnicu Fakulteta obilježilo se radno. Želja je i namjera da se 60 godina proslavi u puno svečanijem tonu, dostojno velikim i vrijednim godinama ove Ustanove. Tada bi se okupili svi oni koji su sudjelovali u stvaranju i radu Fakulteta, oni koji su svoje znanje prenosili generacijama studenata koji se danas nalaze na brodovima širom svijeta ili su na kopnu i obnašaju mnoge odgovorne dužnosti, kao i svi prijatelji i poklonici Pomorskog fakulteta.


♥ 20:19 ♥ komentari (0) ♥ printOdržana Svečana sjednica Fakulteta

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.