1050 Posjeta!?
Vau! To je bilo prvo sta sam pomislila.
Ovim postom vam se zelim zahvaliti sto citate moj blog i sto komentirate postove.
Slobodno ostavite i koji savjet, ideju ili samo komentar s preporukom kako bi ovaj blog bio jos bolji. Ja cu vam biti zahvalna.
Jos jednom: HVALA SVIMA!!
^_^ Pusa.

Haj ljudi!

Ispricavam se sto se duze vremena nisam javljala.
Malo mi je strka na faksu. Dosao je i kraj prvog mjeseca, a ispiti u drugom mjesecu cekaju na nas i nase veliko znanje.

Sto se tice moje situacije...
Treca sam godina fakulteta u Rijeci i na moju veliku srecu (i na srecu mojih kolega), moja generacija je prva generacija Bolonjaca. Diplomirati moramo oko listopada.

Za upise u novu skolsku godinu Prva i Duga godina ima neke uvjete, tj. moramo skupiti minimalno 40 od 60 ECTS bodova. Imamo kolokvije kako bi lakse polozili predmet, moramo uciti kroz cijelu godinu i naravno imamo domace zadace, moramo raditi seminare i prezentacije...

Sigurno se, citajuci ovo, pitate u cem je onda problem?
Pa dragi moji, problem je u tome sto nam na pocetku svakog semestra mijenjaju i namecu nove obaveze (ako imamo srece, ako ne onda je to odprilike svaki drugi tjedan). Profesori nam prvi sat odrede uvjete za potpis i uvjete za konacnu ocjenu, ali svoje odluke cesto i mijenjaju.
To je u redu na pocetku skolske godine, ali ruku na srce, nama se predomisljaju i tjedan dana prije zadnjeg kolokvija.

Problem je i u tome sta neki profesori nisu odrzali ni 50% svojih predavanja, ali to ih ne sprijecava u tome da neobradeno gradivo stavljaju na popis za ispit. A kad ih mi zamolimo da nam daju nekakvih 100-tinjak okvirnih pitanja da nam olaksaju ucenje i potragu za literaturom, tu nastaje strka jer mi nismo normalni i kako smo si uopce dozvolili da ih to pitamo?
Imamo jednog profesora koji nam je u cijelom ovom semestru odrzao 6 predavanja...

Takoder nam veliki problem u prilagodbi predstavljaju stalne izmjene od strane Fakulteta, koje potice Sveuciliste. Sve bi bilo super da barem jedan profesor zna rec sta je to Bolonja i kako se ona provodi, sta je kod nje bitno i sto se od nas ocekuje. Ali koga se god pita nitko nista ne zna, pocevsi od pitanja; Sto znaci titula Prvostupnik?

Zato smo se mi malo okupili i odlucili pomoci sami sebi, kad nam vec nitko nece pomoci. Prvo smo si vratili rokove koje je sveuciliste srezalo na 3 puta godisnje! Zamislite: TRI PUTA GODISNJE!!
Nitko nije lumen da moze dati po 6-7 ispita u jednom mjesecu, naravno, zna se desiti, ali ruku na srce: tko vam garrantira da cete proc sve prijavljene ispite? Po tome trebate: prvi semestar rijesiti u veljaci, drugi u sijecnju i ako vam sto ostane, trebate se boriti i rukama i nogama da ostatak polozite u rujnu, jer inace padate godinu.
Ja i kolegica smo napisale peticiju, prikupile potpise od cijenjenih kolega, otisle kod Dekana i ... voila! Dekan je vidio da nam je stalo do skolovanja, a osim toga; nas je dekan normalna osoba, pa nam je pomogao i rokovi su vraceni.
Sada nam zele uvesti studomat. To je ok, ali zele ukinuti prijavnice, a mi to ne zelimo. Neka uvedu studomat, ali neka ostave prijavnice. Neka na studentu ostane kojim ce nacinom odluciti prijaviti ispit!
Naravno da cemo se opet boriti!

Pomjene su dobre, je ne bi bilo bas super da nema promijena. Medutim, mi studenti pred diplomama stvarno vise ne zelimo promijene! Pustite nas da diplomiramo i pokusajte nam olaksati, a ne svakim danom nase skolovanje pretvarati u pakao, a san o diplomi u nemogucu misiju!

Nasa jedina zelja je diplomirati ove godine, kako bi mogli upisati vise godine studija ili se zaposlili. Zasto nam radite pobleme i pokusavate nas obeshabriti u pokusaju da dodemo do tako zeljene titule, zeljenog obrazovanja, zeljenog zaposlenja?

U pokusaju da se sto vise informiramo o Bolonji, sastavili smo ovih 20-tak tocaka na koje smo zeljeli ukazati i na koje bi htjeli dobiti odgovore.

Molila bih da svi posjetitelji ovog bloga ostave komentar na temu provedbe Bolonjskog procesa na njihovim fakultetima i osobna stajalista, kako bi nam pomogli u ovoj Bolonjskoj igri bez granica (kako se cini). Svaki prijedlog je dobrodosao i nadam se da cemo zajedno nase skolovanje uciniti sto boljim! Sve smislene komentare cemo dodati nasim pitanjima i komentarima uz imena ili nicknamee komentatora i naziva komentatorovog fakulteta (ili vec koje podatke o sebi ostavite), predati Dekanu.

Bolonjski proces je mozda dobro zamisljen, ali njegova provedba je apsolutna katastrofa.


1. Što smo mi nakon što završimo ove 3 godine studiranja? Što znači izraz „Prvostupnik“?
2. Koja nam je stručna sprema?
3. Koji su uvijeti upisa u 4. godinu studija? Kada su upisi, da li je potreban prosjek ocjena i koliko on mora iznositi, te postoji li prosjek ocjena koji student mora imati kako bi ga država subvencijonirala na 4. godini studija?
4. Postoji li mogućnost da fakultet subvencionira studente?
5. Da li se daljnje studiranje plaća i koliki je to iznos?
6. Postoji li kvota studenata koja se može/smije upisati u 4. godinu?
7. Koja je razlika između PRVOSTUPNIKA i MAGISTRA STRUKE?
8. Da li je moguće organizirati uvodna predavanja za izborne kolegije prije nego studenti moraju odlučiti koje će predmete slušati (da bi odlučili koje bi kolegije upisali i koji ih kolegiji više zanimaju)?
9. Može li se mijenjati status redovnog studenta u izvanrednog pri upisu u 4. godinu studija? Koje uvjete treba ispuniti i koliku svotu novca izdvojiti?
10. Postoji li mogućnost da svaki smjer dobije svog „razrednika“ koji će odgovarati na ovakva i slična pitanja i brinuti se da njegovi studenti budu pravovremeno informirani o dužnostima, pravima i odgovornostima studenata?
11. Da li studentski zbor može imati predstavnika svakog smjera, a da samo jedan od njih ima pravo glasa na sjednicama?
12. Postoji li način da se zaštitimo od čestog mijenjanja pravila dužnosti i obaveza na pojedinim kolegijima?
13. Na koji način određen kolegij dobiva određen broj ECTS bodova?
14. Postoji li mogućnost da se poveća broj, tj. proširi lista izbornih kolegija?
15. Zašto se Tjelesna i zdravstvena kultura ne nalazi na listi predmeta i postoji li mogućnost da se stavi na izbornu listu?
16. Hoće li se u budućnosti uvesti stručna praksa, za koje godine studija i gdje bi se ona obavljala? Da li će studenti sami morati pronalaziti mjesta na kojima će obavljati stručnu praksu ili će im fakultet to odrediti?
17. U kojim se mjesecima kroz godinu može obraniti diplomski rad i u kojim se vremenskim razmacima on ponavlja?
18. Studenti su se složili s idejom da osim novouvedenog Studomata, zadržimo i mogućnost prijavljivanja ispita prijavnicama. Zanima nas što ćete napraviti po tom pitanju. (Neki se studenti ne snalaze u radu s računalom, neki studenti imaju podstanarski smještaj i nemaju ni računala ni internet priključka… Internet u knjižnici nije uvijek dostupan.). Želimo zadržati mogućnost prijavljivanja ispita prijavnicama.
19. Zašto diplomski radovi pojedinih kolegija nemaju jednaku „težinu“, tj. zašto diplomski rad jednog smjera iznosi 6 bodova, a završni rad drugog smjera 15 bodova?
20. Zašto neki smjerovi već imaju određene kolegije koji su im obavezni (npr. Obvezni predmeti iznose 12 ECTS bodova, a izborni nam moraju popuniti normu od 30 ECTS bodova po semestru), dok drugi smjerovi nemaju to, već su im ponuđeni samo izborni predmeti koje moraju odabrati da bi ispunili normu ECTS bodova?
21. Što možemo napraviti po pitanju nedolaženja profesora na nastavu? Unatoč dogovorenom terminu neki profesori se ne pojavljuju na predavanjima. Veliki broj studenata plaća studij, i valjda imaju pravo da odslušaju predavanja, te na temelju toga pišu kolokvije ili ispite. Imamo slučajeve da profesor nije održao ni 50% predavanja, a od studenata zahtjeva da pišu na kolokviju cijelu knjigu (neobrađenu). Nije nam problem naučiti gradivo, ali želimo da profesori poštuju dogovore. Izgubljeno vrijeme smo mogli utrošiti na učenje tog gradiva, a ne na čekanje da se profesor pojavi, jer nikome ne javi da neće doći. Čekanje od dva sata se ne isplati da bi dobili polusatnu prezentaciju…

Samo da vam se malo javim! Nemam bas nis pametnog za rec...
Gledam malo tv (kako bi u bijelim udovicama rekli) Ekškluživ! i čudom se čudim.
Kod nas pada kisa, pa od izlazaka i setnji nista za danas.
Sutra na faks. Jooj! Ovaj i iduci tjedan kolokvija kolko hoces! Nis, idem pomalo. Pozdrav svima.

Sigurno se pitate sta mi je palo na pamet i zasto pisem o Indiji!? Zvonkovi prijatelji idu poslovno u Indiju, pa je to mene malo ponukalo da nadem neke podatke. Ah, i ja bi u Indiju!!

Republika Indija, koja je smještena u Južnoj Aziji i pokriva veći dio Indijskog podkontinenta, je druga najmnogoljudnija država na svijetu, s više od milijardu stanovnika, koji govore više od sto različitih jezika. Indija graniči s Bangladešom, Mianmarom, Kinom, Butanom, Nepalom i Pakistanom, a na jugu je oplakuje Indijski ocean, gdje ima susjede Šri Lanku i Maldive. Najveća gradska područja su Mumbai na jugozapadu i Calcutta na rijeci Ganges.

Porijeklo imena
Ime Indija potječe od Sindhu, lokalnog imena za rijeku Ind. Zanimljivo je da Vede nemaju nikakvu posebno ime za Indiju. Razne su političke stranke predlagale za Indiju različita imena, među kojima su bili Hindustan, Hindu Rashtra i Bharath. Ime Bharat potječe od dva hinduska kralja po imenu Bharata. »Bha« na sanskrtu znači znanje ili svjetlost, a »rat« je glagol »raditi«, pa je »bharat« onaj koji traži znanje. Indija je bila poznata i kao Hindustan (zemlja Hindusa), ali to se ime izbjegavalo nakon neovisnosti 1947., jer je indijski narod odlučio da će Indija biti sekularna država. Indija je zemlja suprotnosti i najveća federalna država na svijetu podjeljena na 25 federalnih jedinica.

Povijest
Indska se civilizacija razvila iz starijih neolitskih kultura, kao i pod utjecajem sumerske civilizacije, s kojom je trgovala. Prva kultura Indije razvila se u dolini rijeke Ind sredinom 3. tisućljeća pr. Kr. Kulture Inda su gradile gradove od opeke. Ti su gradovi imali kanalizacijski sustav i široke ulice. Narod koji je ondje živio nazivao se Dravidi, a bio je tamne puti, te se bavio se poljodjelstvom i obrtom. Trgovali su s narodima Mezopotamije. Poznavali su pismo koje do danas nije odgonetnuto. Najveći gradovi bili su Harapa i Mohenjo Daro. U Indiju su se oko 1400. p.n.e. doselili indoeuropski Arijci i uništili indske gradove. Među Indom i Gangesom osnovali su više država. Glavni povijesni izvor za to doba su Vede, zbirka četiri knjige, i zato Indiju od 1400. do 550. p.n.e. zovemo "vedska Indija". Najpoznatije indijske epske pjesme su Mahabharata i Ramajana, a govore o ratovima u kojima sudjeluju ljudi, demoni i bogovi. U upotrebi je bilo pismo i jezik Sanskrt. Kad su nastale države, narod je iz polunomadstva prešao na poljoprivredu, a društvo se raslojilo na četiri kaste.

Zemljopis Indije
Zemljopis Indije ekstremno je raznolik s krajolikom koji se proteže od snijegom pokrivenih planinskih lanaca do pustinja, nizina, brežuljaka i visoravni. Klima se kreće od ekvatorijalne na krajnjem jugu do klime tundre na himalajskim visinama. Indija obuhvaća većinu Indijskog potkontinenta i ima obalu dugu preko 7.000 km od koje većina leži na poluotoku koji je isturen u Indijski ocean. Indija graniči na zapadu s Arapskim morem, a na istoku s Bengalskim zaljevom.

Plodna indogangeska ravan zauzima većinu sjeverne, srednje i istočne Indije, dok visoravan Dekan zauzima većinu južne Indije. Na zapadu zemlje nalazi se pustinja Thar, koja se sastoji od mješovite stjenovite i pješčane pustinje, dok indijske istočne i sjeveroistočne granice čini visoki himalajski lanac. Najviša točka u Indiji je sporna zbog teritorijalnog spora s Pakistanom. Prema indijskoj tvrdnji najviša je točka (smještena u spornom teritoriju Kashmira) K2 na visini od 8.611 m. Najviša točka na neospornom indijskom teritoriju je Kanchenjunga na 8.598 m.

Indija graniči s Pakistanom, Narodnom Republikom Kinom, Bangladešom, Mianmarom, Nepalom, Butanom i Afganistanom[1]. Šri Lanka i Maldivi su otočne države južno od Indije. Zemlja je podijeljena na 28 država, šest federalnih administrativnih saveznih teritorija i Teritorij nacionalnog glavnog grada. Političke podjele općenito slijede lingvističke i etničke granice umjesto geografskih prijelaza.

Položaj i veličina
Indija leži sjeverno od ekvatora između 8° 4' i 37° 6' sjeverne geografske širine i 68° 7' i 97° 25' istočne geografske dužine. Po veličini je sedma najveća zemlja na svijetu s ukupnom površinom od 3,287.263 km˛. Udaljenost od sjevera do juga iznosi 3.214 km, a od istoka do zapada 2.933 km. Indija ima kopnenu granicu dugu 15.200 km i obalnu crtu od 7.516,5 km. Andamanski i Nikobarski otoci u Bengalskom zaljevu i Lakshadweep u Arapskom moru također su dijelovi Indije.

Indija je omeđena Arapskim morem na jugozapadu i Bengalskim zaljevom na jugoistoku. Na sjeveru, sjeveroistoku i sjeverozapadu nalaze se Himalaje. Kanyakumari tvori južni vrh indijskog poluotoka koji se sužava prije završetka u Indijskom oceanu.

Politička geografija
Indija je podijeljena na 28 država (koje su dalje podijeljene na distrikte), šest saveznih teritorija i Teritorij nacionalnog glavnog grada Delhi. Države imaju vlastite izabrane vlade, dok saveznim teritorijima upravljaju administratori koje postavlja savezna vlada.

Države:
1. Andhra Pradesh
2. Arunachal Pradesh
3. Assam
4. Bihar
5. Chhattisgarh
6. Goa
7. Gujarat
8. Haryana
9. Himachal Pradesh
10. Jammu i Kashmir
11. Jharkhand
12. Karnataka
13. Kerala
14. Madhya Pradesh
15. Maharashtra
16. Manipur
17. Meghalaya
18. Mizoram
19. Nagaland
20. Orissa
21. Punjab
22. Rajasthan
23. Sikkim
24. Tamil Nadu
25. Tripura
26. Uttaranchal
27. Uttar Pradesh
28. Zapadni Bengal


Drzave Indije

Savezni teritoriji
A - Andamanski i Nikobarski otoci
B - Chandigarh
C - Dadra i Nagar Haveli
D - Daman i Diu
E - Lakshadweep
F - Pondicherry
G - Teritorij nacionalnog glavnog grada Delhi

Indija polaže pravo na državu Jammu i Kashmir, ali to osporavaju Pakistan i Kina, koji upravljaju dijelovima teritorija. Kina polaže pravo na državu Arunachal Pradesh, koja se nalazi pod upravom Indije.

Zemljopisne regije:
Indija se dijeli na sedam zemljopisnih regija. One su

1. Sjeverne planine koje uključuju Himalaje i sjeveroistočne planinske lance.
2. Indogangeska ravan
3. Pustinja Thar
4. Središnja pobrđa i visoravan Dekan
5. Istočna obala
6. Zapadna obala
7. Granična mora i otoci

Planine
Veliki luk planina, sastavljen od lanaca Himalaja, Hindukuša i Patkaija, definira indijski potkontinent. Te su planine oblikovane tektonskim sudarima indijske i euroazijske ploče koji su započeli prije otprilike 50 milijuna godina i traju i danas. Ovi su planinski lanci dom nekima od najviših planina na svijetu, te osiguravaju prirodnu prepreku protiv hladnih polarnih vjetrova. Oni također omogućuju monsune koji pokreću klimu u Indiji. Brojne rijeke koje izviru u tim planinama osiguravaju vodu za plodnu indogangesku ravan. Biogeografi označavaju te planine granicom između dviju velikih zemljinih ekozona: umjerenog Paleoarktika koji prekriva većinu Euroazije, te tropske i suptropske Indomalajske ekozone koja uključuje indijski potkontinent i prostire se na Jugoistočnu Aziju i Indoneziju. U povijesti su navedeni lanci služili kao prepreka osvajačima.


Karta bdovitih regija u Indiji

Indija ima nekoliko većih planinskih lanaca čiji se vrhovi nalaze iznad 1.000 m. Himalaje su jedini planinski lanci koji imaju snijegom prekrivene vrhove. Ti lanci su:
1. Aravalli
2. Istočni Gati
3. Himalaje
4. Patkai
5. Vindhyas
6. Sahyadri ili Zapadni Gati
7. Satpuras

Himalajski planinski lanac najviši je planinski lanac na svijetu. On formira indijsku sjeveroistočnu granicu koja je odvaja od ostatka Azije. Himalaje su jedan od najmlađih planinskih lanaca na svijetu, koji se prostiru gotovo neprekinuto na udaljenosti od 2.500 km i prekrivaju površinu od 500.000 km˛.


Slika Himalaje

Himalaje se protežu od države Jammu i Kashmir na zapadu do države Arunachal Pradesh na istoku. Te države uz Himachal Pradesh, Uttaranchal i Sikkim leže uglavnom u himalajskoj regiji. Neki od himalajskih vrhova prelaze visinu od 7.000 m, a snježna granica se proteže između 6.000 m u Sikkimu do oko 3.000 m u Kashmiru. Kanchenjunga, koja se nalazi u Sikkimu, najviša je točka na indijskome teritoriju (neosporno). Većina vrhunaca u Himalajama ostaje snijegom prikovana tijekom čitave godine.


Himalajski vrhovi u Sikkimu

Shiwalik ili niža Himalaja se sastoji od manjih brda prema indijskoj strani. Većina stjenovitih formacija je mlada i visoko nestabilna, pa je tijekom kišne sezone klizanje terena redovita pojava. Mnoge indijske brdske stanice smještene su na tom lancu. Klima varira od suptropske u podnožju planina do tundre na višim visinama planinskih lanaca.

Planine koje se nalaze na istočnoj indijskoj granici s Mianmarom nazivaju se Patkai ili Purvanchal. One su stvorene istim tektonskim procesima koji su uzrokovali formiranje Himalaje. Postoje tri brdska lanca koji spadaju pod Patkai: Patkai-Bum, Garo-Khasi-Jaintia i Lushai brda. Lanac Garo-Khasi se nalazi u indijskoj državi Meghalaya. Klima se proteže od umjerene do alpske ovisno o visini. Na privjetrinskoj strani ovih brda nalazi se Cherrapunji, najvlažnije mjesto na Zemlji koje prima najvišu godišnju količinu padalina.



Lanac Vindhya prolazi kroz većinu središnje Indije i pokriva udaljenost od 1.050 km. Prosječna visina tih brda je 300 m. Vjeruje se da su se formirali od ostataka koji su nastali trošenjem stare planine Aravalli. Vindhya odvaja geografski sjevernu Indiju od južne Indije. Zapadni kraj lanca leži u istočnom Gujaratu blizu granice s državom Madhya Pradesh, dok se ostatak proteže na istok i sjever skoro do rijeke Ganges kod Mirzapura.

Satpura je lanac brda koji se nalazi u središnjoj Indiji. Započinje u istočnom Gujaratu blizu obale Arapskog mora, zatim ide istočno kroz Maharashtru, Madhyju Pradesh te završava u državi Chhattisgarh. Prostire se na udaljenosti od 900 km, a mnogi se vrhunci izdižu iznad 1000 m. Uglatog je oblika, pa mu se tjeme nalazi kod Ratnapurija, a dvije su strane paralelne s rijekama Tapti i Narmadom. Usporedno se kreće s lancem Vindhya, koji leži na sjeveru pa ta dva lanca u smjeru istok-zapad dijele indogangesku ravan na sjeveru i visoravan Dekan na jugu Indije. Narmada teče kroz depresiju između lanaca Satpura i Vindhya, preuzima vode sa sjevernog nagiba lanca Satpura i teče na zapad prema Arapskom moru.

Aravalli je najstariji planinski lanac u Indiji koji se proteže od sjeveroistoka do jugozapada preko Rajasthana u zapadnoj Indiji. Dugačak je približno 500 km. Sjeverni kraj lanca se nastavlja u Haryanu u obliku izoliranih brda i stjenovitih hrptova, a završava blizu Delhija. Najviši vrh čini Mount Abu koji se uzdiže na 1.722 m te leži blizu jugozapadnog završetka lanca blizu granice s Gujaratom. Grad Ajmer sa svojim jezerom leži na južnoj padini lanca u Rajasthanu. Lanac Aravalli je erodirani ostatak starog naboranog planinskog sustava koji je nekoć bio prekriven snijegom. Lanac se uzdigao u prekambrijskom događaju nazvanom Aravalli-Delhi orogeneza. Aravalli spaja dva stara segmenta koji sačinjavaju indijski kraton: segment Marwar na sjeverozapadu lanca i segment Bundelkhand na njegovu jugoistoku.



Zapadni Gati ili planine Sahyadri prolaze duž zapadnog kraja indijske visoravni Dekan koju odvajaju od uske obalne ravni duž Arapskog mora. Lanac započinje južno od rijeke Tapti blizu granice Gujarata i Maharashtre te se kreće približno 1.600 km kroz države Maharashtru, Gou, Karnataku, Keralu i Tamil Naduu gotovo do južnog vrška indijskog poluotoka. Prosječna visina iznosi oko 1.000 m, a najviši se vrhunci nalaze u južnom dijelu lanca u Maharashtri. Dva najpoznatija vrha koji leže u Zapadnim Gatima su Kalsubai 1.646 m i Mahabaleshwar 1.438 m.

Istočni Gati su diskontinuirani lanac planina kojega erodiraju i odsijecaju četiri glavne rijeke južne Indije: Godavari, Mahanadi, Krishna i Kaveri. Ti se planinski lanci šire od Zapadnog Bengala na sjeveru zatim kroz Orissu i Andhra Pradesh sve do Tamil Nadua na jugu. Oni idu paralelno s Bengalskim zaljevom te nisu visoki kao Zapadni Gati, iako neki vrhovi prelaze 1000 m visine.

Istočni i Zapadni Gati se susreću kod čvora Nilgiri u Tamil Naduu. Anai Mudi u brdima Cardamom na 2.695 m visine najviši je vrh u Zapadnim Gatima, a nalazi se u Kerali. Nilgiri se smatraju dijelom Zapadnih Gata.

Pustinja Thar
Pustinja Thar (također poznata pod imenom Velika indijska pustinja), vruća pustinja koja oblikuje značajan dio zapadne Indije. Prostire se kroz četiri države u Indiji - Punjab, Haryanu, Rajasthan i Gujarat, te pokriva površinu od 208.110 km˛. Pustinja se nastavlja u Pakistanu gdje se naziva pustinja Cholistan. Većina pustinje Thar nalazi se u Rajasthanu gdje pokriva 61 posto njegove zemljopisne površine. Pustinja je većinom stjenovita, dok je njezin mali dio na krajnjem zapadu pjeskovit.

Podrijetlo pustinje Thar je nesigurno. Neki geolozi smatraju da je pustinja stara od 4.000 do 10.000 godina, dok ostali tvrde da je aridnost u ovoj regiji započela mnogo ranije. Područje karakteriziraju ekstremne temperature koje ljeti prelaze 45 °C, a zimi se spuštaju ispod točke smrzavanja. Padaline su nepredvidljive i nepravilne, te se kreću od ispod 120 mm na krajnjem zapadu do 375 mm prema istoku. Nedostatak padalina je uglavnom posljedica jedinstvenog položaja pustinje u odnosu na lanac Aravalli. Pustinja leži u području kišne sjene koju stvara grana jugozapadnog monsuna iz Bengalskog zaljeva. Paralelna narav lanca s granom iz Arapskog mora također znači da pustinja ne prima puno padalina.

Pustinja se može podijeliti u dvije regije, Veliku i Malu pustinju. Velika se pustinja proteže sjeverno od kraja regije Rann of Kutch u Gujaratu. Mala pustinja se prostire od rijeke Luni između gradova Jodhpura i Jaisalmera sve do sjevernih područja. Tla u aridnoj regiji općenito imaju pjeskovitu do pjeskovito-ilovastu teksturu. Postojanost i dubina se razlikuju prema topografskim obilježjima. Nisko položena ilovasta tla su teža i mogu imati čvrstu koru od gline, kalcijeva karbonata ili gipsa. Zbog slabe gustoće naseljenosti učinak stanovništva na okoliš je manji u usporedbi s ostatkom Indije.


Jaisalmer u Rajasthanu nalazi se u srcu pustinje Thar. Regija je aridna i prašnjava.

Istočna obala
Istočna obalna ravan je širok prostor zemlje koji leži između Istočnih Gata i Bengalskog zaljeva. Prostire se od Tamil Nadua na jugu do Zapadnog Bengala na sjeveru. Delte mnogih indijskih rijeka oblikuju velik dio tih ravni. Rijeke koje teku ovim područjem su Mahanadi, Godavari, Kaveri i Krishna. Regija jednako prima kišu od sjeveroistočnog i jugozapadnog monsuna, pa godišnji prosjek padalina iznosi između 1.000 i 3.000 mm. Širina ravni varira između 100 i 130 km.

Ravni su podijeljene u sedam regija: delta Mahanadija, južna ravan Andhre Pradesh, delte Krishne i Godavarija, obala Kanyakumari, obala Coromandel i pjeskoviti litoral.

Zapadna obala
Zapadna obalna ravan je uzak pojas zemlje uklještene između Zapadnih Gata i Arapskog mora. Pojas započinje u Gujaratu na sjeveru i prostire se kroz države Maharashtru, Gou, Karnataku i Keralu. Ravni su uske te se protežu od 50 do 100 km u širinu.

Malene rijeke i brojne bare poplavljuju regiju. Rijeke koje izviru u Zapadnim Gatima imaju brzi tok i većinom su trajne. Priroda brzih riječnih tokova rezultira u formiranju estuarija umjesto delta. Veće rijeke koje utječu u more su Tapi, Narmada, Mandovi i Zuari.

Obala se dijeli u tri regije. Sjeverna regija Maharashtra i Goa poznata je kao obala Konkan, središnja regija Karnataka poznata je kao obala Kanara, a južna obalna crta u Kerali poznata je kao obala Malabar. Vegetacija je u regiji većinom listopadna. Obala Malabar ima svoju vlastitu jedinstvenu ekoregiju poznatu kao vlažne šume obale Malabar.

Otoci
Indija ima dva veća priobalna otočna posjeda: otoci Lakshadweep te Andamanski i Nikobarski otoci. Obje otočne grupe nalaze se pod upravom Savezne vlade Indije kao Savezni teritoriji.

Otoci Lakshadweep leže u Arapskom moru 200 do 300 km podalje od obale Kerale. Sastoje se od dvanaest koraljnih atola, tri koraljna grebena i pet obala. Deset otoka je naseljeno.

Andamanski i nikobarski otočni lanac leži u Bengalskom zaljevu blizu mianmarske obale. Smješten je 950 km od Kolkate (Calcutte) i 193 km od rta Negrais u Mianmaru. Teritorij se sastoji od dvije otočne grupe, Andamanskih i Nikobarskih otoka. Andamanski otoci sastoje se od 204 otoka čija ukupna duljina iznosi 352 km. Nikobarski otoci leže južno od Andamana i sastoje se od dvadeset dva otoka ukupne površine 1.841 km˛. Najviša točka je Mount Thullier na 642 m nadmorske visine. Indira point, najjužnija indijska točka smještena na Nikobarskim otocima, leži samo 189 km od indonezijskog otoka Sumatre na jugoistoku.

Značajni otoci koji se nalaze podalje od indijske obale uključuju Diu, bivšu portugalsku eksklavu; Majuli, najveći azijski slatkovodni otok; otok Salcette, najnaseljeniji indijski otok na kojem se nalazi grad Mumbai (Bombay); Elephanta u bombajskoj luci; te barijerni otok Sriharikota u Andhri Pradeshu.

Klima
Indijska se klima nalazi pod jakim utjecajem Himalaja i pustinje Thar. Himalaje, uz planine Hindukuša, osiguravaju prepreku hladnim vjetrovima iz središnje Azije. To čini veći dio indijskog potkontinenta toplijim od većine lokacija na sličnim geografskim širinama. Pustinja Thar je odgovorna za privlačenje vlagom krcatih monsunskih vjetrova koji osiguravaju većinu indijskih padalina.

Teško je generalizirati klimu Indije. Njena ogromna veličina uvjetuje da su klimatski uvjeti u Kashmiru malo povezani s onima na krajnjem jugu. Štoviše, različita topografija zemlje uzrokuje da malene regije imaju vlastitu mikroklimu. Klima se u Indiji proteže od tropske na jugu do umjerene klime na sjeveru. Dijelovi Indije na Himalajama imaju polarnu klimu.

Meteorolozi dijele godinu u većini zemlje na četiri glavna godišnja doba: monsun, ljeto, zima i povlačenje monsuna. Dijelovi Indije koji leže u himalajskoj regiji prolaze kroz pet godišnjih doba: proljeće, ljeto, monsuni, jesen i zima. Ravnomjerno padanje snijega pojavljuje se samo na uzvišenim dijelovima.

Ljeto traje između ožujka i lipnja u većini dijelova Indije. Temperature tijekom dana prelaze 40 °C. U obalnim regijama temperatura prelazi 30 °C, a povezana je s visokim razinama humidnosti. U području pustinje Thar temperature mogu prelaziti 45 °C.

Nakon ljeta slijede kiše koje donosi jugozapadni monsun, a koje osiguravaju padaline za većinu Indije. Kišonosne oblake privlači sustav niskog tlaka koje stvara pustinja Thar. Službeni datum dolaska monsuna je 1. lipnja kada monsun prelazi obalu Kerale. Jugozapadni se monsun razdvaja u dvije grane, granu iz Bengalskog zaljeva i granu iz Arapskog mora. Grana iz Bengalskog zaljeva kreće se prema sjeveru i prelazi sjeveroistočnu Indiju u ranom lipnju. Ona dalje napreduje prema istoku i do 29. lipnja prelazi Delhi. Grana iz Arapskog mora kreće se prema sjeveru i većinu svoje kiše odlaže na privjetrinskoj strani Zapadnih Gata. Od početka srpnja većina Indije prima kišu iz monsuna.

Monsuni se od kolovoza započinju povlačiti iz sjeverne Indije, a od rujna iz Kerale. Taj kratki period nakon povlačenja poznat je kao povlačenje monsuna i karakterizira ga postojano vrijeme. Od studenog u sjevernim područjima započinje pojavljivanje zime.

Zime započinju u sjevernoj Indiji u studenome, a u južnoj Indiji u kasnom prosincu. Zime na Indijskom poluotoku karakteriziraju blagi do topli dani i prohladne noći. Dalje prema sjeveru temperatura je niža. Temperature u nekim dijelovima indijskih ravni ponekad padaju ispod ledišta. Većina se sjeverne Indije tijekom ove sezone nalazi pod maglom.

Najviša temperatura zabilježena u Indiji iznosila je 50,6 °C, a izmjerena je u Alwaru 1955. godine. Najniža je izmjerena u Kashmiru, a iznosila je 45 °C. Nedavne tvrdnje govore da je temperatura u Orissi dosegla 55 °C, ali Indijski meteorološki odsjek je izrazio skeptičnost prema metodi zabilježavanja tog podatka.


Temperaturni prosjeci u Indiji izraženi u stupnjevima celzija

Prirodna bogatstva
Indija je obiluje raznim prirodnim bogatstvima. Uz 56 posto obradive zemlje Indija ima značajne izvore ugljena (četvrte najveće rezerve na svijetu), željezne rude, mangana, tinjca, boksita, titanijeve rude, kromita, prirodnog plina, dijamanata, nafte, vapnenca, torija (najviše na svijetu duž obala Kerale).

Nafta je otkrivena blizu obala Maharashtre i Gujarata te u Assamu, ali pokriva samo 40 posto indijske potražnje. Otkrivaju se sve veće količine prirodnog plina, posebice podalje od obale Andhre Pradesh. U Andhri Pradesh se također iskopava uranij, dok je najznačajniji rudnik zlata Kolar Gold Fields u Karnatki.

REDATELJ: Robert Zemeckis
ULOGE: Angelina Jolie, Anthony Hopkins, John Malkovich, Brendan Gleeson, Crispin Glover, Ray Winstone, Robin Wright Penn
TRAJANJE FILMA: 114 min.
GODINA: 2007.
DRŽAVA: SAD
SADRŽAJ: "Fantastična ekranizacija velikog srednjovjekovnog epa!
U vremenima kad su svijetom hodali heroji, najveći je bio Beowulf. Nakon što je porazio demona Grendela, pokrenuo je vječni bijes njegove posesivne majke, koja želi osigurati osvetu svoga sina – bez obzira na cijenu. Epska bitka odzvanja stoljećima...čineći besmrtnim ime Beowulfa."

Zamislite se u imaginarnom dobu heroja, orka, zmajeva i ostalih čudesa. Mač je glavni modni dodatak, a smrt i uništenje vaša su svakodnevnica. Tako da vas čisto zaboli đon kad čujete da trol terorizira susjedno selo, jer tamo ionako žive samo sifilisni patuljci. Sjedite u krčmi i ločete s frendovima polufermentiranu preteču pive nakon što ste ženu primirili buzdovanom jer vam je po treći put danas rekla: 'Samo visiš po birtijama sa svojim glupim prijateljima! Bitango, probisvijete! Ugledaj se malo na susjeda Beowulfa!' I dok okrećete sedmu rundu, vaš plavokosi susjed sređuje incident s trolom u susjednom kotaru. Prokletnik!

Beowulf je, naravno, najjači, najbolji i najpametniji heroj od sviju. Nakon što je odlučio uništiti jednog od najmoćnijih demona ondašnjice, groznog Grendela, na sebe i na ostatak svijeta navukao je još veće zlo – njegovu majku u obličju Angeline Jolie! Majčinska ljubav jača je od svega pa je sasvim razumljivo što Anđa pošizi kad plavokosa tetkica prekrsti njenog sinčića mačem posred čela. Spremna je na sve kako bi se osvetila te se upušta u bespoštednu i krvavu borbu s Beowulfom koja poprima epske razmjere. Hoće li zlo prevladati ili će biti vremena i za osmu rundu?

Režiranja ove fantastične fantasy fantazije uhvatio se Robert Zemeckis (trilogija 'Povratak u budućnost', 'Forrest Gump', 'Brodolom života') koji već ima iskustva u miješanju igranog i animiranog žanra u 'Tko je smjestio zeki Rogeru'. No ovo je mnooogo veći, skuplji i revolucionarniji film - baš kakva i treba biti ekranizacija jedne od najpoznatijih srednjovjekovnih poema. Inače, ovaj engleski ep već su u nekoliko navrata pokušavali ekranizirati, mahom neuspješno - iako je islandska verzija 'Beowulf i Grendel' solidno prošla na Imdb-u.

'Beowulf' je zbog svoje tehnike snimanja podigao podosta prašine kod Američke filmske akademije. Usprkos svemu, uvrstili su ga na popis 15 filmova koji ulaze u širu konkurenciju za Oscara 2008. u animiranoj kategoriji. Film je sniman pomoću 'motion capture' tehnike koja uz pomoć kompjuterske animacije živi glumce pretvara u animirane. Spomenuta tehnologija koristila se u manjem obimu i u filmovima '300' i u sva tri nastavka 'Gospodara prstenova'.

Kritičari su na Rotten Tomatoes 'Beowulfu' dodijelili solidnih 70%. Pozitivne kritike se uglavnom koncentriraju na zapanjujuće efekte koji će malo koga ostaviti ravnodušnim. Pera kritičara se pak slamaju oko 'motion capture' tehnike snimanja. Jedni tvrde da je osvježavajuća i da se savršeno uklapa u atmosferu filma, dok drugi, kao npr. Kit Bowen tvrde da 'se nikako ne može uspoređivati sa stvarnim, ljudskim faktorom glume'.

Ako ste ljubitelj svega onoga što nam nudi drevni svijet onda je ovo definitivno film za vas. U njemu ćete pronaći dovoljnu količinu akcije, krvi, odrezanih udova... svega što treba imati pravi animirani film za odrasle! Ako vam je ipak draže umjesto u kino otići na osmu rundu u omiljeni kafić -vaš problem, samo pazite da umjesto zmajeva i demona ne ugledate bijele miševe.

Ja malo kopala po netu i naisla na ova slatka videa! Posto su mi se ful svidjela odlucih ih staviti na blog. Pogledajte ove spotice i svakako ostavite komentar. Uzivajte!


100% Humor


Karate beba


Beba 2.


Borillacke vjestine


Beba za reklamu


Precious baby


Bas slatjko!


Baby Bored Without Breastfeeding


Baby Lets Twin Suck Thumb


Hysterically Laughing Baby


Baby fart

Kopala ja netom i naisla na ove spotice sa YUBITOA! Nadam se da cete ostaviti komentarcic nakon gledanja.


Terminator parodija


Spotovi 2007. - Anda Penava

Konacno je dosla i ona Nova 2008. godina! Iako je meni i 2007. bila jako dobra, neki su jedva cekali da ju isprate. Malo sam ceprkala po netu i nasla ove podatke. Pa ako vam se da procitajte o povijesti Nove godine, o obicajima i vjerovanjima nekih naroda. Uzivajte... i da...!
SRETNA VAM I USPJESNA NOVA 2008. GODINA!!

Diljem svijeta se iz godine u godinu, uz puno buke i pompe, slavi nadolazeća godina. Iako se proslava ne odvija svugdje istog dana, obilježja proslave vrlo su slična, a obično se sastoje od religioznih elemenata, kostimiranih zabava i parada, kojima se priziva bogata i sretna nova godina, prigodnog novogodišnjeg programa, čestitanja, nazdravljanja čašom šampanjca...

Vjerovanja kažu da na Staru godinu sve novčanike treba napuniti novcem i financijsko će nas blagostanje pratiti tijekom cijele godine.

Običaji vezani za proslavu Nove godine svoje korijene vuku iz daleke prošlosti i načina na koji su naši preci, zaključujući godišnji urod, pozdravljali Novu godinu. Tih se dana oblačila nova odjeća, maskiralo se, plesalo, stvarala se buka i palila vatra.

Primjerice, indijansko pleme Creek je zrenje kukuruza u srpnju i kolovozu označavalo kao kraj jedne i početak druge godine. Običaji su nalagali oblačenje u novu odjeću i obnavljanje starih kućanstava i interijera. Irokezi su u novu godinu ulazili u siječnju, veljači i ožujku, ceremonijama koje su simbolizirale progon zlih duhova i demona. Prakticirali su nadmetanja maskama, stvarali ritmičku buku, plesali i ispovijedali se.

Simbolički, Nova godina predstavlja obnavljanje života i slavljenje regeneracije, a običaji su, iako modificirani kroz stoljeća, zadržali svoje specifičnosti.

Simboli Nove godine
Neki od simbola Nove godine opstali su kroz sve civilizacijske mijene i postali dio novogodišnje institucije:

Novogodišnja parada / mimohod
Novogodišnja parada jedan je od najatraktivnijih simbola Nove godine. Na Tibetu ona traje čak 4 dana, Grci paradiraju noseći figurice jabuka, ovaca i zvijezda, a na tajlandskoj se paradi maršira uz zvukove gongova i bubnjeva s likovima zmajeva, slonova, bivola i divova. Na Bahamima u Junkanoo paradi sudjeluje tisuće kostimiranih ljudi, koji se natječu za nagrade. U Siriji i Libanonu djeca paradiraju od vrata do vrata. U Njemačkom Oberammergau godišnje se organizira velika parada, u kojoj vođa parade pjeva pjesme o prošloj godini i pleše.

Okupljanja
Praksa posjećivanja prijatelja danas je najraširenija u ruralnim krajevima i zatvorenijim zajednicama. Vrata domaćinstva su za Novu godinu otvorena za čestitare, prijatelje i poznanike, pa i putnike namjernike, a hrane i pića je za sve u izobilju.

Bučenje (stvaranje buke)
Ideja stvaranja zaglušujuće buke uoči ispraćaja stare i dočekivanja Nove godine korijene vuče iz rituala tjeranja zlih demona koji prijete uništavanjem usjeva. Stoga nas usred novogodišnje noći na raznim krajevima svijeta ne iznenađuju suzvučja lonaca, tavi, čaša, zvona, bubnjeva, sirena, vatrometa i glazbe.

Novogodišnja rezolucija
Iako mnogi misle da je taj simbol Nove godine novijeg vijeka, tradiciju su započeli još Babilonci, a njihova je najučestalija rezolucija nalagala vraćanje posuđenog oruđa za rad. Moderne rezolucije usredotočene su na prestanak pušenja, mršavljenje, štednju, više učenja, vjernost, veću pažljivost prema partneru i niz drugih obećanja, specifičnih za našu civilizaciju.

Kulturna raznolikost
Naša praksa novogodišnje proslave nalaže ispraćanje stare i doček Nove godine 31. prosinca tradicionalnim okupljanjima – obiteljskim, organiziranim proslavama, svečanom odjećom, posebnom brigom o izgledu, ukrašavanjem interijera i eksterijera, odbrojavanjem, svečanim novogodišnjim programom, vatrometom, držanjem zdravice, ispijanjem šampanjca. Prigodnom hranom i pićem odaje se počast tijeku vremena, koje simbolički počinje iznova. Slično se slavi diljem svijeta, s manjim posebnostima.

Običaji vezani za proslavu Nove godine svoje korijene vuku iz daleke prošlosti i načina na koji su naši preci, zaključujući godišnji urod, pozdravljali Novu godinu. Tako je omiljena novogodišnja destinacija Britanaca Edinburgh, u kojem se priređuje veličanstveni vatromet, koji godišnje privuče i do 100 000 ljudi. Po posjećenosti ga prati Bideford.

U Španjolskoj svako mjesto ima svoju centralnu proslavu Nove godine, ali je najvažnija ona na La Puerta del Sol, velikom trgu u središtu Madrida. Na tom mjestu, preplavljenom tisućama ljudi, stoljetni se sat usporava na 23:59:48.

U Grčkoj se proslava Nove godine poklapa s proslavom Svetog Vasilija, jednog od osnivača Grčke pravoslavne crkve. Tada se servira Vassilopitta ili torta svetog Vasilija, u koju se utisne srebrni ili zlatni novčić i tako ispeče. Tko novčić pronađe u svom komadu torte, bit će posebno sretan u nadolazećoj godini. Vasilije je glavni krivac i što se dječje čizmice u ponoć pune darovima.

Danci, pak, na novogodišnju noć vole pronaći ulazna vrata preplavljena razbijenim tanjurima. U tu svrhu čuvaju se stari tanjuri tijekom cijele godine i u ponoć bacaju pred ulazna vrata prijatelja. Mnogo razbijenih tanjura simbolizira društveno bogatstvo – prijatelje.

Nešto udaljeniji Sydney jedna je od vodećih novogodišnjih destinacija. Više od 1.2 milijuna slavljenika na ulicama Sydneya uživa u blagodatima toplog ljeta tog spektakularnog prirodnog amfiteatra, a oko 80 000 vatrometa može se pratiti u radijusu od 16 km. Vrtoglavim brojkama pridružujemo i broj međunarodnih turista koje Sydney privuče svake godine, a on se penje i do 300 000.

SAD Novu godinu smatra glavnim društvenim praznikom. Zadnjih 100 godina doček sa Times Squarea u New Yorku izravno se prenosi po cijeloj Americi i dio je glavnog obreda proslave.

Ljudi u Japanu provode tjedne planirajući novogodišnju proslavu i cijeli prosinac održavaju partyje pod nazivom Bonenkai, kojima je cilj ostaviti loše stvari za sobom i pripremiti se za novi početak. Za Novu se godinu nabavlja posebna dekoracija za vrata i dvorište, za koju se vjeruje da donosi zdravlje i dug život. Djeca dobivaju otoshidamas - mali dar s novčićem u sredini.

Japanska tradicija nalaže oprost za sve nesporazume i nerazumijevanje u obitelji i među prijateljima kako bi se u Novu godinu ušlo potpuno čisto. 31. prosinca zvona budističkih hramova zvone 108 puta kako bi otjerala 108 ljudskih slabosti, a nakon toga se svi smiju tjerajući smijehom zle duhove.

I Hrvatska ima svoj mali kuriozitet, koji dolazi iz grada Splita. U Splitu se svake godine, prkoseći niskim temperaturama mora, tradicionalno igra picigin.


A sve je počelo...
Povijest Nove godine nije u potpunosti utvrđena, a ako je vjerovati nekim navodima, stari su je Babilonci slavili čak prije 4 000 godina. Babilonska Nova godina trajala je 11 dana, a svaki se dan slavilo na specifičan način.

Rimljani su nastavili slaviti Novu godinu u kasnom ožujku, ali se njihov kalendar mijenjao sa svakim novim vladarom i uskoro izgubio usklađenost sa Suncem. U želji da ispravno postavi kalendar, rimski je Senat 153. god. pr. Krista ustoličio 1. siječnja za početak Nove godine, no variranja su se nastavila sve dok Cezar, 36. god. pr. Krista, nije odredio konačni kalendar, vraćajući 1. siječnju počasnu titulu prvog dana u godini. Zanimljivo je da je to ponovno usklađivanje kalendara sa Suncem produžilo godinu na čak 445 dana.


Vjerovanja i praznovjerja
Razni obredi, vjerovanja i praznovjerja nastala su iz želje za čišćenjem, tjeranjem zlih demona i prizivanjem dobre sreće, a neka od njih zadržala su se sve do danas.

Kubanska tradicija nalaže da sa znakom ponoći pojedete 12 grejpova. Grejpovi, naime, simboliziraju mjesece godine, a poštivanje te tradicije u novoj donosi sreću. Simbolički, Nova godina predstavlja obnavljanje života, a običaji su, iako modificirani kroz stoljeća, zadržali svoje specifičnosti.

Na Filipinima je bitno pri otkucavanju ponoći na satu imati stol pun hrane, što osigurava blagostanje u nadolazećoj godini.

Širom svijeta se rođeni 1. siječnja smatraju rođenim pod sretnom zvijezdom.

Poljubac u ponoć nije samo dijeljenje trenutka euforije, već i zavjet bliskosti u nadolazećih 12 mjeseci. Prva osoba koja uđe u kuću iza ponoći imat će na vas poseban utjecaj u novoj godini, a praznovjerje još kaže da se dobrom možete nadati bude li to visok, tamnokos i naočit muškarac.

Posao koji inače obavljate dobro je i s mjerom obavljati i 1. siječnja i uspješno ga okončati. Želite li dobru i uspješnu godinu, nikako je ne smijete dočekati s dugovanjima. Svoje račune podmirite, tako da u novu godinu uđete poravnatih računa, što će vam osigurati blagostanje.

Sve novčanike napunite novcem, kažu vjerovanja, i financijsko će vas blagostanje pratiti tijekom cijele godine.

Nova Godina je prvi dan na kalendaru (prvi siječnja) i prvi dan u godini. Doček nove godine na tzv. staru godinu 31. prosinca (zadnji dan u godini) slavi se diljem svijeta. Često se po većim gradskim trgovima slavi vatrometom, pjevanjem i plesom. Zadnjih se deset sekundi odbrojava do ponoći kad se ispaljuju rakete.

Najveće slavlje u Zagrebu odvija se na Trgu bana Josipa Jelačića. Okupe se ljudi iz svih djelova grada i uz veliku pozornicu, gdje često znaju pjevati poznate ličnosti, proslave doček Nove godine. Najveći vatrometi su također često na trgu.